Zaključci i preporuke sa panel-diskusije „Promocija različitosti kroz razvoj socijalnog poduzetništva”
održane 12. 6. 2019. godine na Ekonomskom fakultetu u Tuzli
U cilju promovisanja socijalnog poduzetništva na Ekonomskom fakultetu u Tuzli je u srijedu, 12. juna 2019. godine, u okviru 24. Ljetnog Univerziteta, organizovana panel-diskusija na temu „Promocija različitosti kroz razvoj socijalnog poduzetništva”.
Imajući u vidu zvanične statističke pokazatelje koji ukazuju na to da:
- je skoro polovina stanovništva u Bosni i Hercegovini u nekom smislu socijalno isključena;
- nešto više od petine stanovništva teži apsolutnom siromaštvu;
- je opća stopa nezaposlenosti značajno viša u odnosu na zemlje u regionu;
- je stopa nezaposlenosti mladih značajno viša u odnosu na sve zemlje regiona i Evropske unijete
- u obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine nisu u potrebnoj mjeri involvirani programi izučavanja poduzetništva, pa samim tim ni socijalnog poduzetništva, kao specifičnog područja poduzetništva,
panel-diskusija „Promocija različitosti kroz razvoj socijalnog poduzetništva” predstavlja odgovor na recentne izazove, ali i težnju da se doprinese promociji socijalnog poduzetništva, sa svim benefitima za obrazovni sistem, ekonomiju, privredu i društvo u cjelini.
Panel-diskusijom, koju je svečano otvorila Rektorica Univerziteta u Tuzli, dr. sc. Nermina Hadžigrahić, redovni profesor, moderirao je dr. sc. Bahrija Umihanić, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Panelisti su bili:
- Ranka Ninković-Papić, direktorica
Fondacije za socijalno uključivanje u Bosni i Hercegovini, Sarajevo
- sc. Zehrudin Osmanović, redovni profesor
Tehnološki fakultet, Univerzitet u Tuzli
- Vedran Lakić, savjetnik gradonačelnika
Grad Tuzla, Tuzla
- Dženan Šarić, menadžer za razvoj biznisa
Impakt incubator Fondacije Mozaik, Sarajevo
- Tarik Baraković, Koordinator projekta zapoduzetništvo
Fondacija tuzlanske zajednice, Tuzla
Na osnovu diskusije panelista i ostalih učesnika panela o: praksama i politikama u Evropskoj uniji iz domena socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva, stanju socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini, do sada realizovanim inicijaivama i projektima udruženja ili fondacija itd., formulisani su određeni zaključci i preporuke.
Naime, tematizirajući savremene trendove u razvoju socijalne ekonomije, socijalnog poduzetništva, socijalnih preduzeća, na Panel sesiji je konstatovano da ne postoji saglasnost na razini definiranja pojmova među zemljama Evropske unije, kao ni na razini regulatornog i zakonskog okvira za socijalno poduzetništvo. Relevantna iskustva i postignuća Italije, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, Slovenije, Hrvatske i Srbije u razvoju socijalnog poduzetništva mogu biti značajna za ustanovljavanje sistemskog pristupa razvoju socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini.
Na osnovu diskusije panelista i učesnika panela o praksama i politikama u Evropskoj uniji iz domena socijalne ekonomije i socijalnog poduzetništva, stanju socijalnog poduzetništva u Bosni i Hercegovini, do sada realizovanim inicijativama i projektima udruženja ili fondacija (u okviru njihovih redovnih djelatnosti ili preko posebno osnovanog privrednog subjekta), kao i zadruga i privatnih preduzeća (u okviru njihovih djelatnosti ili putem formiranja tzv. “vezanih subjekata”), definisani su zaključci i preporuke:
- Nova socijalna ekonomija oblikuje se kao novi sector koji postaje sve nužniji ako na odgovarajući način želimo odgovoriti na nove izazove globalne ekonomije i društva.
- Potrebno je raditi na aktivnostima promocije socijalnog poduzetništva u javnosti kako bi se ovaj pojam i concept bolje shvatio i dobio odgovarajuću definiciju u kontekstu Bosne i Hercegovine.
- Omogućiti i razviti modele socijalne ekonomije i djelovanja u oblasti ekologije, turizma, malih porodičnih biznisa, kućne radinosti, proizvoda iz radionica marginaliziranih skupina.
- Imajući u vidu administrativni ustroj naše zemlje, potrebno je što prije pristupiti izradi Strategije za razvoj socijalnog poduzetništva na nivou Bosne i Hercegvoine, entiteta i kantona koja će biti krovni document koji će sadržavati i adresirati sve prethodno navedene aspekte i omogućiti njihovo sveobuhvatno i sinhronizovano rješavanje i unaprjeđivanje.
- Izraditi zakon o socijalnom poduzetništvu i socijalnim preduzećima po uzoru na zakone u zemljama Evropske unije uz uvažavanje specifičnosti Bosne i Hercegovine.
- Razviti odgovarajuće obrazovne sadržaje vezane za socijalno poduzetništvo, kako na fakultetima tako i u školama, čime bi se već u ranim fazama doprinijelo razvoju svijesti o socijalnom poduzetništvu kao načinu postizanja društvenih promjena i poboljšanja, i inovativnom pristupu rješavanju ekonomskih i društvenih problema.
- Omogućiti jednostavniji pristup izvorima finansiranja, jer je dodjeljivanje finansijskih sredstava i poticaja jedan od najznačajnijih izazova i prepreka sa kojima se aktivni i potencijalni socijalni poduzetnici susreću u socijalnom poduzetništvu, koje je ograničeno primarnom misijom i ciljevima, a to je usmjerenost na postizanje društvenih promjena i poboljšanja i usmjerenost na ugrožene kategorije.
- Dodatno poticati poslovni sektor da se aktivnije uključi u programe socijalnog zapošljavanja, kako putem sufinansiranja programa socijalnog poduzetništva tako i osiguravanjem pristupa tržištu te pružanjem mentorskih usluga organizacijama civilnog društva koje se bave neprofitnim poduzetništvom te dati porezne olakšice za socijalna preduzeća koja reinvestiraju svoj profit u aktivnosti koje doprinose razvoju zajednice.
- Poticati međusektorsku saradnju koja će uključiti medije koji bi omogućili više prostora primjerima dobre prakse i pružili doprinos osvještavanju javnosti o mogućnostima socijalnog poduzetništva.
- Ulagati u stvaranje poticajnog okruženja za rad socijalnih poduzetnika te ulagati u izgradnju kapaciteta i stvaranje infrastrukturne podrške za sve subjekte socijalnog poduzetništva.
- Da bi se koncept socijalnog poduzetništva dalje razvijao, nužno je identificirati partnere u organima vlasti na državnom, entitetskom i općinskom nivou. Imajući u vidu da su socijalna preduzeća posebno pogodna za rješavanje socijalnih pitanja u lokalnoj zajednici, saradnja sa općinama ima posebno važnu praktičnu ulogu u ovoj prvoj fazi razvoja socijalnog poduzetništva.
